|
October 17, 2007 News You Can Trust!! Volume 7 |
|
FIVE STAR Finances Co. Ltd.
Tel.: 23-429 Fax: 24-786 fivestar@kalianet.to OSB Store & Fast Food at Railway Rd. The best in town! Call: 25-477 or 28-957 Maama'anga Sanuali - Siulai '07 Kolomu Cricitical Eyes of the Kele'a No. 2 - Kalafi Moala's criticism of well-known journalists No. 1 - Different rules for Fiji and Tonga Ko e ha 'oku ta'emali ai 'a e tu'i? Kolomu 'a Patelesio Finau 'Oku tonu ke kau 'a e siasi he politikale Should the church be involved in politics? Kolomu 'a 'Akilisi Pohiva Tuku'au Fakapolitikale mo hono ngaahi ha'aha'a Kolomu 'a Mele 'Amanaki Kolomu 'a e PSA Fika 6 - 'Epeleli 17, 2007 Fika 5 - 'Epeleli 10, 2007 Job Vacancy - Accounting Officer Fika 4 - Ma'asi 28, 2007 Fika 3 - Ma'asi 21, 2007 Fika 2 - Feb. 27, 2007 Fika 1 - Feb. 20, 2007 Polokalama 'Analaiso TV OBN (Fai 'e Sangster Saulala & Dr. Tu'i Uata E-Mails: |
Ko e Manutala’aho, meihe Sosaieti Nu’usila Tongá kihe Liliu Fakapolitikale ‘i Tongá,’Okalani , Nu’usila. Taki ‘ehe Kui ‘ae Kui! Kapau ‘oku ‘uhinga ‘ae fakalelei kuo fāfānaki ‘ae Pule’angá ke feiá ke fakamātoato mo fakakakai lalahi, pea ‘oku totonu ke falō ‘ene sió ke tautuliki mo fakamama’u ‘ihe ngaahi makatu’unga totonú. Ko ‘etau talanoa foki ‘eni kiha fakalelei ‘ihe vā ‘oe tangata moe tangata. Vā ‘oe kakai mo hono Pule’anga. Tetau fehu’i leva ‘o pehé ni. ‘Uluaki! Koehā ‘ae palopalema? Uá. Kohai na’e tu’unga ai ‘ae palopalema? ‘Ihe anga ‘ae tuí, koe vete palopalema ‘ae tangata moe tangata ‘oku makatu’unga ia ‘ihe me’a koē koe loto. Ka fai ha fakalelei, ‘oku tau fa’a fanongo ‘ihe pehē: “Mou lea mai. Tuku mai homou lotó ke ‘osi kitu’a,” “ko hoku lotó ‘oku ē!” pea toe ta’ota’o mai ai moe ngaahi lea tānaki ‘oku ne toe fakamahinohino lelei ange ‘ae tu’unga ‘oe lotó hangē koe “loto fakamolemole,” “loto lelei,” “loto tukulolo,” “loto mafesi” moe hā fua ‘ae ngaahi me’a peheé. ‘E takai holo pe ‘ae laauleá moe fetāngihí ‘ihe ngaahi tapa kehekehe, ka ‘e foki mai pe ke toutou vakai’i ‘ae tūkunga ‘oku ‘iai ‘ae lotó. Koe poiní ‘oku pehé ni. Kapau leva koe me’a koe loto ‘oku toutou tapua ka fakalelei ‘ae Tongá, pea tā ‘oku totonu ke ‘oua na’a toe kemo ‘ae vakai ‘ae Pule’angá meihe makatu’unga koiá, ‘ae loto ‘ae kakaí ke ‘omai kihe siakale ‘oe fakalelei ko ‘eni ‘oku faí. He kapau ‘e ta’etokanga’i ‘ae mo’oni koiá, pea tā ‘e toki tonu leva ‘ae lea koē ‘a Pupunu hili hono fakapoongi ‘o Tupouniuá. ‘E tasilo ‘afē ‘ae vai kuo kelé, ‘eke kihe Funga Tufutelé. Koehā ‘ae me’a na’e hokó, koe fekainaki ai ‘a Tonga ‘iha vaeua’i senituli. Ta’u ‘e 50 pea toki tasilo ‘ae vai na’e kele koiá. Koe taimi ia ‘oku fe’ingo’ingo’i ai ‘ae Tongá pea iku moe tuai ‘ae ngāue ke fai hano fakalelei’i ‘ae tupunga ‘oe palopalemá. Pehé ni leva ‘ae anga ‘oe vakaí. ‘Oku hanga ‘ehe Pule’anga Tongá ‘o mātu’aki fu’u fakasikakaa’i mo’oni ‘ae tupu’anga ‘oe palopalemá. Pea ‘oku pehé ni. ‘Oku ‘āsinga ‘ene ma’u hala peheé, koe hangē ‘oku hūatu ‘ae poupou mei mulí ‘o toe fakasiosiokehe moia meihe mo’oni’i tupu’anga ‘oe palopalemá. Tau sio ki heni. ‘Osi ‘ae 16/11 ko Nu’usilá ni ‘ae fonua muli, na’e fuofua hū ke tokoni ki Tonga. Nau omi leva ‘o fakahā heni kuo loto ‘a Tonga kiha Nuku’alofa fo’ou. Koe konga ‘eni hono lipooti mai ‘enau savea na’e faí: “We were able to demonstrate the practice of policy development by consultation. We met with every section of society, from the King himself to Government Ministers, local business people and the people on the streets. Tonga had never experienced consultation like this before. Kapau tetau vakai kihe lipooti ‘ae Counties Manukaú, ‘oku fiu fakasio ai ‘ae hingoa ia ‘oe kau Fakafofonga ‘oe kakaí, ‘ae kau fakafofonga koē koe loto ia ‘oe kakaí. ‘Oku nau ‘ilo’i lelei ange ‘ae loto ‘oe kakaí. Maheni ange moe anga hono ‘ai ‘ae kakaí. Fa’ūtaha ange ‘ae kakaí ‘ihe anga ‘enau tatakí. ‘Oku ‘ifē ia? Pea toe hāmai ko ‘enau founga saveá na’e nenefu. He kapau na’e tafitonga, ‘oku ou talaatu ‘e ma’ali hake ai ha lau ‘ae kakaí kau kihe ‘enau loto ke fai mo fai leva ha liliu. He koe ‘isiu kakaha ia na’e takai holo ‘i loto Nuku’alofa ‘ihe ‘aho koiá. ‘Oku taka manavasi’i ‘ae Manutala’ahó, na’a ‘oku kei sio fakakokanati pe ‘a Nu’usila ki Tonga. ‘O hangē ai na’e fakahekeheka atu pe ‘enau folaú ‘o mavahe atu moe ola ‘ae me’a ke faí, koia ai, tapale noa’ia’i leva ‘enautolu ‘ae foungá. ‘Oku matamata faka’alinga lelei leva ‘ae fietokoní mo angaanga poupou kovi.. Na’e falala ‘ae kakai Tongá kihe fangafanga hūatu ‘a Nu’usila ke kau ‘ihe fakaleleí, he koe fonua ‘oku ne mo’ui’aki ‘ae uho fakatau’atāina ‘oe temokalatí. Ka ‘oku hā pōpō’uli ‘ene angafaí ‘ihe me’a kuo tau sio kiaí. Sio kihe savea ‘ae timi meihe Counties Manukau. Kuo mahino na’e ‘ikai tau’atāina hono founga fakahokó. Na’e ngali kele’i ia ‘ehe Pule’anga Tongá. Hono fu’u li’aki pehe’i ‘ae kau Fakafofonga ‘oe kakaí. Ua. ‘Oku hihiki hake pe ‘ene me’á, ‘o fetakai ia ‘ihe matelie ‘oe fonuá. Ke langa mo sani ‘a Nuku’alofa, tokua ‘e faito’o ai ‘ae me’a na’e hoko ‘ihe 16/11. Kui ia meihe tupu’anga ‘oe palopalemá. ‘Oku fu’u ta’engali fau mo Nu’usilá ni mo hono tu’unga faka’apa’apa’i ‘ihe ngāue tau’atainá ke fu’u kui pehē! He’e hili ‘ene langá pea sītu’a pongipongi mai ia kae holafa ho’atā! Sio. He ‘oku ‘ikai koe tefito’i palopalemá ia koha fiema’u fale. Koe tefito’i palopalemá ko hono lolomi ‘ae loto ‘oe kakaí kihe feinga liliu! Koe tupu’anga ia ‘ae palopalemá! ‘Oku kamakamata leva ke tupu ‘āfa’afa mai ‘ae fo’i mo’oni ko ‘ení ‘ihe taimí ni kia kitautolu. Talu meihe16/11 moe hangē ‘oku ‘ikai malava ‘e Nu’usilá ni kene ‘ufi’ufi’i ‘ene fakaoleole’i ‘ae ‘ū māfihunga fakaehaua ‘oku lolotonga hoko ‘i Tongá. Fakafoki ange ‘etau manatú kihe taha ‘oe ngaahi press release ‘i Nu’usilá ni na’e fakahoko ‘ihe ‘aho 23 ‘o Novema ‘oe ta’u kuo ‘osí. ‘Oku lave tonu ‘eni ki hono toutou fakahā ‘e Helen Clark tokua koe taki ia ‘oku ne poupou fefeka ke fakatemokalati ‘a Tonga. Sai, ko e me’á ‘oku pehé ni. Hangē ‘oku kehe hono ngutú mei hono tuhú. ‘Osi pe ‘ene malanga poupou mai ke temokalati ‘a Tonga, fai ‘e ia ‘ae me’a kehe. Koe lau ‘eni kiai ‘a Paul Piesse meihe NZ Alliance Party lolotonga ‘ae press release: “… it is nonsense for the Prime Minister to say she supports democracy in Tonga, while at the same time sending in "enforcers" to keep anti- democratic forces in power.” Talamai koe ō ki Tonga ke tauhi ‘ae law and order; ‘ae lao moe tu’utu’uni ‘a hai? “Whose law and order?” Koe fehu’i ia ‘a Paul Piesse. "Clearly the answer is the law and order of the undemocratic feudal regime is being protected. New Zealand forces are backing that regime’s army and police.” ‘Oku mahino koe ō ‘o malu’i mo tauhi ‘ae lao ‘ae Pule’anga ta’efakatemokalati mo pule fakataafataha. ‘Oatu ‘ae kau tau mei Nu’usilá ni kene tu’u tafa’aki ‘ihe Sōtiá moe Polisí ‘ae fa’ahinga Pule’anga koiá. Ko Helen Clark koe fefine ia. Pea ‘oku fakatauange ‘ae Manutala’ahó, kapau pe ā ‘oku ne fakakuikui lolotonga ‘ae tofanga ‘a Tonga ‘ihe faingata’á ka ‘oku kei tā lelei pe ā hono mafú. Pea kapau kuo toe faikehe mo hono mafú pea ‘oku tonu ketau faka’anaua fakataha mo Robert Tizon: I would rather have eyes that cannot see; ears that cannot hear; lips that cannot speak ; than a heart that cannot love” ‘E laka ange kiate au keu ma’u ha mata ‘oku ‘ikai mamata; telinga ‘oku ‘ikai fanongo; ngutu ‘oku ‘ikai lea; ‘i ha’aku ma’u ha mafu ‘oku halaloa mo ha momo’i ‘ofa.” ‘Oku hū kuikui atu pe ‘a Nu’usilá ni ‘o manga fakalaka ‘ihe motu’a kafó kae taloa atu ‘o tu’u fakataha holo moe tama fakatupu laveá. Pea ‘oku ‘āsili aipē ‘ae fakatupu lavea ‘ae Pule’anga Tongá koe’uhí he kuo ne ma’u ‘ae fu’u mafi ka koha fu’u mafi ‘ona kau. ‘Oku ‘ikai fakatokanga’i ‘e Nu’usilá ni ko ‘ene me’a ‘oku faí, ko ‘ene tānaki ivi ‘ana ki hono lolomi ‘ae totonu ‘oe kakaí ‘ehe Pule’anga fakaehaua ‘o Tongá. Kofe’ia leva hē ‘ae pehē ‘oku poupou fefeka ‘a Nu’usilá ni ke Temokalati ‘a Tongá. Mata’ā’ā mai hono lolomi ‘ae mitia ‘ae kakai kafó ‘ehe Pule’anga Tongá pea sokosoka’i holo mo si’enau lipooti moe Tu’ipelehaké ‘aē na’e fakapa’anga atu mei Nu’usila ní. Hala’atā ha momo’i ngū ‘a Nu’usilá ni ‘e taha kiai!. Noa pea toe kui. Koe palopalemá leva ‘oku pehé ni. He’ikai iku lelei ‘ae fakalelei ia ko ‘ení. He ‘oku kuihi ‘ehe ‘afungí ia ‘a Pule’anga Tonga meihe tefito ‘oe palopalemá. Pango ‘akí ko ‘ene toe ha’u pe ‘ae tama koē na’e tupu ai ‘ae palopalemá ‘o toe feinga pe kene fai ‘ae fakaleleí. Laka atu leva mo Nu’usilá ni ‘o fakakuikui kane poupou’i ‘ae founga kui ‘ae tama faifakaleleí. Me’a pe ‘oku hokó koe ‘alu atu ‘ae kui, ke taki ‘ehe kui. ‘Ona toki umoumataha leva ke taki ‘ae kakai ‘oku nau ‘ā’ā lelei mo ‘ilo ‘ae feitu’u ‘oku tonu ke ‘ave kinautolu kiaí! mei he Kele'a |
New Millennium Motors "Drive in Class & Style"
@ Hofoa or Ha'ateiho Call: Lesieli Namoa Tel: (676)22-691 Tonga*Star* & Kele'a Letters Ki he 'Ikale Tahi - Rev. Tu'itupou Kaea, Pomona, USA 'Oku ta'efakalao hono ta'ofi e lea 'a e kau fakafofonga - Siaosi T. Makaafi (Salt Lake City, Utah) Kuo polo'uto e faihala, hikisia mo e fieme'a he kau taki Tonga - Ma'upale Tuku e fakakauleka Kalafi mo e Taimi - David Kolo Tongasat mo e tu'unga satelaite 'a e pule'anga - David Tapiaka (NZ) Nusinusi e lelei fakalukufua - Matava'inga Tuli Palemia mei he A3Z - Sio TV Palemia ma'ulalo taha 'a Tonga - Kau inu kava Sione Taumoepeau mo e kau te'epato - Matu'a Tauhifanaua Lahi loi Taimi 'o Tonga - Temo Mo'oni Fale e Tu'i mo e laui miliona 'a e fonua - Kainanga e fonua Poupou ki he Poate 'Akapulu - Fe'ao & Lotu Vunipola (Bristol, UK) PM's delay tactic is selfish, foolish... - Paul (Nuku'alofa) 'Ai ha me'afua kasa fo'ou - Ta'efiemalie To'o Tupou V mei he 'ulu Siasi SUTT - Faifekau mateaki SUTT Manilala mo e Maliuana - Tala kei Kapa
|