RUGBY FOOTBALL UNION  

October 17, 2007                                        News You Can Trust!!                                      Volume 7

FIVE STAR Finances Co. Ltd.

 

Tel.: 23-429

Fax:  24-786

fivestar@kalianet.to

Home

OSB Store & Fast Food

at Railway Rd.

The best in town!

Call: 25-477 or 28-957

Maama'anga Sanuali - Siulai '07

Kolomu

'Akilisi Pohiva

Cricitical Eyes of the Kele'a

No. 4 - Tourism Rep in Hawaii

No. 3 - Speak up ministers

No. 3 - Mou lea kau minisita

No. 2 - Kalafi Moala's criticism of well-known journalists

No. 1 - Different rules for Fiji and Tonga

Kolomu Ha'alofonua -

Ko e ha 'oku ta'emali ai 'a e tu'i?

Kolomu Manutala'aho

Kolomu 'a Rev. Siupeli Taliai

Ko Samiuela mo Saula

Ko 'Aisea mo e Politikale

Ko 'Ilaisia mo 'Ehapi

Kolomu 'a Patelesio Finau

'Oku tonu ke kau 'a e siasi he politikale

Should the church be involved in politics?

Kolomu 'a 'Akilisi Pohiva

Tuku'au Fakapolitikale mo hono ngaahi ha'aha'a

Kolomu 'a Mele 'Amanaki

Fakafisi na'a hoko ha me'a

Kolomu 'a e PSA

Fika 12 - Sune 6, 2007

Fika 11 - Me 30, 2007

Fika 10 - Me 23, 2007

Fika 9 - Me 16, 2007

Fika 8 - Me 11, 2007

Fika 7

Fika 6 - 'Epeleli 17, 2007

Fika 5 - 'Epeleli 10, 2007

Job Vacancy - Accounting Officer

Fika 4 - Ma'asi 28, 2007

Fika 3 - Ma'asi 21, 2007

Fika 2 - Feb. 27, 2007

Fika 1 - Feb. 20, 2007

Kolomu 'a Mele 'Amanaki

Fika 1

Polokalama 'Analaiso TV OBN

(Fai 'e Sangster Saulala & Dr. Tu'i Uata

Analaiso Fika 1

'Analaiso Fika 2

'Analaiso Fika 3

Kolomu Viliami Pasikala

E-Mails:

tongastar@yahoo.com

tongastar@hotmail.com

Ko e Manutalaaho,

meihe Sosaieti Nuusila Tongá kihe Liliu Fakapolitikale i Tongá,Okalani , Nuusila.

Taki ehe Kui ae Kui!

Kapau oku uhinga ae fakalelei kuo fāfānaki ae Puleangá ke feiá ke fakamātoato mo fakakakai lalahi, pea oku totonu ke falō  ene sió ke tautuliki  mo fakamamau ihe  ngaahi makatuunga totonú. Ko etau talanoa foki eni kiha fakalelei ihe vā oe tangata moe tangata. Vā oe kakai mo hono Puleanga. Tetau fehui leva o  pehé ni.  Uluaki! Koehā ae palopalema? Uá.  Kohai nae tuunga ai ae palopalema?  Ihe anga ae tuí, koe vete palopalema ae tangata moe tangata oku makatuunga ia ihe mea koē koe loto. Ka fai ha fakalelei, oku tau faa fanongo ihe pehē: “Mou lea mai. Tuku mai homou lotó ke osi kitua,” “ko hoku lotó oku ē!” pea toe taotao mai ai moe ngaahi lea tānaki oku ne toe fakamahinohino lelei ange ae tuunga oe lotó hangē koe “loto fakamolemole,” “loto lelei,” “loto tukulolo,” “loto mafesi” moe hā fua ae ngaahi mea peheé. E takai holo pe ae laauleá moe fetāngihí ihe ngaahi tapa kehekehe, ka e foki mai pe ke toutou vakaii ae tūkunga oku iai ae lotó. 

Koe poiní oku pehé ni. Kapau leva koe mea koe loto oku toutou tapua ka fakalelei ae Tongá, pea tā oku totonu ke oua naa toe kemo ae vakai ae Puleangá meihe makatuunga koiá, ae loto ae kakaí ke omai kihe siakale oe fakalelei ko eni oku faí. He kapau e taetokangai ae mooni koiá, pea tā e toki tonu leva ae lea koē a Pupunu hili hono fakapoongi o Tupouniuá. E tasilo afē ae vai kuo kelé, eke kihe Funga Tufutelé. Koehā ae mea nae hokó, koe fekainaki ai a Tonga iha vaeuai senituli. Tau e 50 pea toki tasilo ae vai nae kele koiá. Koe taimi ia oku feingoingoi ai ae Tongá pea iku moe tuai ae ngāue  ke fai hano fakaleleii ae tupunga oe  palopalemá.

Pehé ni leva ae anga oe vakaí.  Oku hanga ehe Puleanga Tongá  o mātuaki fuu fakasikakaai mooni ae  tupuanga oe palopalemá. Pea oku pehé ni. Oku āsinga ene mau hala peheé, koe hangē oku hūatu ae poupou mei mulí o toe fakasiosiokehe moia meihe moonii tupuanga oe palopalemá. Tau sio ki heni. Osi ae 16/11 ko Nuusilá ni ae fonua muli, nae fuofua hū ke tokoni ki  Tonga. Nau omi leva o fakahā heni kuo loto a Tonga kiha Nukualofa foou.  Koe konga eni hono lipooti mai enau savea nae faí: “We were able to demonstrate the practice of policy development by consultation. We met with every section of society, from the King himself to Government Ministers, local business people and the people on the streets. Tonga had never experienced consultation like this before.

Kapau tetau vakai kihe lipooti ae Counties Manukaú, oku fiu fakasio ai ae hingoa ia oe kau Fakafofonga oe kakaí, ae kau fakafofonga koē koe loto ia oe kakaí. Oku nau iloi lelei ange ae loto oe kakaí. Maheni ange moe anga hono ai ae kakaí. Faūtaha ange ae kakaí ihe anga enau tatakí. Oku ifē ia? Pea toe hāmai ko enau founga saveá nae nenefu. He kapau nae tafitonga, oku ou talaatu e maali hake ai ha lau ae kakaí kau kihe enau loto ke fai mo fai leva ha liliu. He koe isiu kakaha ia nae takai holo i loto Nukualofa ihe aho koiá. Oku taka manavasii ae Manutalaahó, naa oku kei sio fakakokanati pe a Nuusila ki Tonga. O hangē ai nae fakahekeheka atu pe enau  folaú o mavahe atu moe ola ae mea ke faí, koia ai, tapale noaiai leva enautolu ae foungá.  Oku matamata fakaalinga lelei leva ae fietokoní mo angaanga poupou kovi..

Nae falala ae kakai Tongá kihe fangafanga hūatu a Nuusila ke kau ihe fakaleleí, he koe fonua oku ne mouiaki ae uho fakatauatāina oe temokalatí. Ka oku hā pōpōuli ene angafaí ihe mea kuo tau sio kiaí. Sio kihe savea ae timi meihe Counties Manukau. Kuo mahino nae ikai tauatāina hono founga fakahokó. Nae ngali kelei ia ehe Puleanga Tongá. Hono fuu liaki pehei ae kau Fakafofonga oe kakaí. Ua. Oku hihiki hake pe ene meá, o fetakai ia ihe matelie oe fonuá. Ke langa mo sani a Nukualofa, tokua e faitoo ai ae mea nae hoko ihe 16/11. Kui ia meihe  tupuanga oe palopalemá.   Oku fuu taengali fau mo Nuusilá ni mo hono tuunga fakaapaapai ihe ngāue tauatainá ke fuu kui pehē! Hee hili ene langá pea sītua pongipongi mai ia kae holafa hoatā! Sio. He oku ikai koe tefitoi palopalemá ia koha fiemau fale. Koe tefitoi palopalemá ko hono lolomi ae loto oe kakaí kihe feinga liliu!  Koe tupuanga ia ae palopalemá!

Oku kamakamata leva ke tupu āfaafa  mai ae foi mooni ko ení ihe taimí ni kia kitautolu. Talu meihe16/11 moe hangē oku ikai malava e  Nuusilá  ni kene ufiufii ene fakaoleolei ae  ū māfihunga fakaehaua oku lolotonga hoko i Tongá. Fakafoki ange etau manatú kihe taha oe ngaahi press release i Nuusilá ni nae fakahoko ihe aho 23 o Novema oe tau kuo osí.  Oku lave tonu eni ki hono toutou fakahā e  Helen Clark tokua koe taki ia oku ne poupou fefeka ke fakatemokalati a Tonga. Sai, ko e meá oku pehé ni. Hangē oku kehe hono ngutú mei hono tuhú. Osi pe ene malanga poupou mai  ke temokalati a Tonga, fai e ia ae mea kehe. Koe lau eni kiai a  Paul Piesse meihe NZ Alliance Party  lolotonga ae press release: “… it is nonsense for the Prime Minister to say she supports democracy in Tonga, while at the same time sending in "enforcers" to keep anti- democratic forces in power.” Talamai koe ō ki Tonga ke tauhi ae law and order; ae lao moe tuutuuni a hai? “Whose law and order?” Koe fehui ia a Paul Piesse. "Clearly the answer is the law and order of the undemocratic feudal regime is being protected. New Zealand forces are backing that regimes army and police.” Oku mahino koe ō o malui mo tauhi ae lao ae Puleanga taefakatemokalati mo pule fakataafataha. Oatu ae kau tau mei Nuusilá ni kene tuu tafaaki ihe Sōtiá moe Polisí ae faahinga Puleanga koiá.

      Ko Helen Clark koe fefine ia. Pea oku fakatauange ae Manutalaahó, kapau pe ā oku ne fakakuikui lolotonga ae tofanga a Tonga ihe faingataá ka oku kei tā lelei pe ā hono mafú. Pea kapau kuo toe faikehe mo hono mafú pea oku tonu ketau fakaanaua fakataha mo  Robert Tizon: I would rather have eyes that cannot see; ears that cannot hear; lips that cannot speak ; than a heart that cannot love” E laka ange kiate au keu mau ha mata oku ikai mamata; telinga oku ikai fanongo; ngutu oku ikai lea; i haaku mau ha mafu oku halaloa mo ha momoi ofa.”

Oku hū kuikui atu pe a Nuusilá ni o manga fakalaka ihe motua kafó kae taloa atu o tuu fakataha holo moe tama fakatupu laveá. Pea oku āsili aipē ae fakatupu lavea ae Puleanga Tongá koeuhí he kuo ne mau ae fuu mafi ka koha fuu mafi ona kau. Oku ikai fakatokangai e Nuusilá ni ko ene mea oku faí, ko ene tānaki ivi ana ki hono lolomi ae totonu oe kakaí ehe Puleanga fakaehaua o Tongá. Kofeia leva hē ae pehē oku poupou fefeka a Nuusilá ni ke Temokalati a Tongá. Mataāā mai hono lolomi ae mitia ae kakai kafó ehe Puleanga Tongá  pea sokosokai holo mo  sienau  lipooti moe Tuipelehaké aē nae  fakapaanga atu mei Nuusila ní.  Halaatā ha momoi ngū a Nuusilá ni e taha kiai!. Noa pea toe kui.  

Koe palopalemá leva oku pehé ni. Heikai iku lelei ae fakalelei ia ko ení. He oku kuihi ehe afungí ia a Puleanga Tonga meihe tefito oe palopalemá. Pango akí ko ene toe hau pe ae tama koē nae tupu ai ae palopalemá o toe feinga pe kene fai ae fakaleleí. Laka atu leva mo Nuusilá ni o fakakuikui kane poupoui ae founga kui ae tama faifakaleleí.  Mea pe oku hokó koe alu atu ae kui, ke taki ehe kui. Ona toki umoumataha leva  ke taki ae kakai oku nau āā lelei mo ilo ae feituu oku tonu ke ave kinautolu kiaí!

mei he Kele'a

Dataline Systems

"The  Computer Doctor"

Call:  27-773

 

New Millennium

Motors

"Drive in Class & Style"

@ Hofoa or Ha'ateiho

Call:  Lesieli Namoa

Tel:  (676)22-691

Tonga*Star* & Kele'a Letters

Ki he 'Ikale Tahi - Rev. Tu'itupou Kaea, Pomona, USA

'Oku ta'efakalao hono ta'ofi e lea 'a e kau fakafofonga - Siaosi T. Makaafi (Salt Lake City, Utah)

Kuo polo'uto e faihala, hikisia mo e fieme'a he kau taki Tonga - Ma'upale

Tuku e fakakauleka Kalafi mo e Taimi - David Kolo

Tongasat mo e tu'unga satelaite 'a e pule'anga - David Tapiaka (NZ)

Nusinusi e lelei fakalukufua - Matava'inga

Tuli Palemia mei he A3Z - Sio TV

Palemia ma'ulalo taha 'a Tonga - Kau inu kava

Sione Taumoepeau mo e kau te'epato - Matu'a Tauhifanaua

Lahi loi Taimi 'o Tonga - Temo Mo'oni

Fale e Tu'i mo e laui miliona 'a e fonua - Kainanga e fonua

Poupou ki he Poate 'Akapulu - Fe'ao & Lotu Vunipola (Bristol, UK)

PM's delay tactic is selfish, foolish... - Paul (Nuku'alofa)

'Ai ha me'afua kasa fo'ou - Ta'efiemalie

To'o Tupou V mei he 'ulu Siasi SUTT - Faifekau mateaki SUTT

Manilala mo e Maliuana - Tala kei Kapa