RUGBY FOOTBALL UNION  

October 17, 2007                                        News You Can Trust!!                                      Volume 7

FIVE STAR Finances Co. Ltd.

 

Tel.: 23-429

Fax:  24-786

fivestar@kalianet.to

Home

OSB Store & Fast Food

at Railway Rd.

The best in town!

Call: 25-477 or 28-957

Maama'anga Sanuali - Siulai '07

Kolomu

'Akilisi Pohiva

Cricitical Eyes of the Kele'a

No. 4 - Tourism Rep in Hawaii

No. 3 - Speak up ministers

No. 3 - Mou lea kau minisita

No. 2 - Kalafi Moala's criticism of well-known journalists

No. 1 - Different rules for Fiji and Tonga

Kolomu Ha'alofonua -

Ko e ha 'oku ta'emali ai 'a e tu'i?

Kolomu Manutala'aho

Kolomu 'a Rev. Siupeli Taliai

Ko Samiuela mo Saula

Ko 'Aisea mo e Politikale

Ko 'Ilaisia mo 'Ehapi

Kolomu 'a Patelesio Finau

'Oku tonu ke kau 'a e siasi he politikale

Should the church be involved in politics?

Kolomu 'a 'Akilisi Pohiva

Tuku'au Fakapolitikale mo hono ngaahi ha'aha'a

Kolomu 'a Mele 'Amanaki

Fakafisi na'a hoko ha me'a

Kolomu 'a e PSA

Fika 12 - Sune 6, 2007

Fika 11 - Me 30, 2007

Fika 10 - Me 23, 2007

Fika 9 - Me 16, 2007

Fika 8 - Me 11, 2007

Fika 7

Fika 6 - 'Epeleli 17, 2007

Fika 5 - 'Epeleli 10, 2007

Job Vacancy - Accounting Officer

Fika 4 - Ma'asi 28, 2007

Fika 3 - Ma'asi 21, 2007

Fika 2 - Feb. 27, 2007

Fika 1 - Feb. 20, 2007

Kolomu 'a Mele 'Amanaki

Fika 1

Polokalama 'Analaiso TV OBN

(Fai 'e Sangster Saulala & Dr. Tu'i Uata

Analaiso Fika 1

'Analaiso Fika 2

'Analaiso Fika 3

Kolomu Viliami Pasikala

E-Mails:

tongastar@yahoo.com

tongastar@hotmail.com

Kolomu Ha'alofonua...

Koehā ‘oku ta’emali ai ‘ae Tu’i?

Koe taha eni ‘ae ngaahi fifili hotau kuongแ pe koehā ‘oku ‘ikai ke mali ai hotau Tu’i? Ko Tupou I na’e ‘iai hono mali, pea ‘oku taku ia koe Tufunga ‘o Tonga ‘i Onopoonํ. Tupou II na’e mali pea neongo hono lau ia koe tama na’e manako kihe ngaahi me’a fakamateli้ ka ne ‘iai ‘ene fānau. Ko Tupou III na’e mali pea na’แ ku lau ia koe Kuini ‘Ofeina ‘o Tonga pea ‘iloa foki ‘i māmani. Ko Tupou IV na’e mali pea koia na’แ ne ‘uluaki ongo’i ‘ae peau tā ‘oe liliu fakatemokālatํ. ‘Oku lahi hono tukuaki’i ia kihe ngaahi nunu’a kovi ‘oe ‘aho nํ he koia pē na’แ ne mei fakatafoki ‘a Tonga ka na’e ‘ikai kene fai pehē. Ko Tupou V eni, ‘ae fuofua Tu’i ‘o Tonga ‘oku ‘ikai mali ia. Pea kuo ta’u motu’a ‘o hangehangē he’ikai pe toe mali ia.

Koehā nai hono ‘uhinga? Na’e ‘ikai nai kene tali ha taha na’e finangalo kiai ‘a Tupou IV lolotonga ‘ene kei mo’ui? ‘E fu’u tōmui nai ke toe mali ia ‘ihe taimi ni? Pe ‘oku ‘ikai pe ke toe fie mali ia?

‘Oku ‘iai ‘ae lau ‘oku pehē, “‘Ihe tu’a ‘oe kakai tangata lavame’‘e tu’u ai ‘ae fefine.” (Behind every successful man is a woman.) Koe me’a te tau ala fakafuofua meihe lau ko enํ ‘e peh้ ni. Koe ngaahi uaifํ ‘oku nau hoko koe kau tokoni ofi kihe husepanitํ. Koe uaifํ ‘oku ne poupou mo hoko koe fakakakato. Pea ka ‘ikai ha uaifi ‘e lava ke hangē ‘ae tangata koiแ ha pōpao ta’e hamแ. ‘Io, ‘o fakatafa!

‘Oku fai ‘ae tokanga ki heni he kapau te tau vakai ofi kihe kakai ‘oku lalafi ‘ihe lalo takafalu ‘o Tupou V te tau ‘ilo ‘e kau ai ‘ae kau tangata ko enํ; Soane Manilala, Sefo Manilala, Feleti Sevele, Paul Karalus, pea kuo ‘unu atu eni mo Kalafi Moala mo hai fua. Ka koe poinํ koe fu’u kakai pisinisi eni ia. ‘Ikai ha uaifi ke fanafana manava’ofa he ‘e kehe pe ia meihe sio ‘ae tangatแ. ‘Oku fa’a manava’ofa ange ‘ae kakai fefin้ he ko kinautolu ‘oku nau fā’ele’i mai kitautolu ki māmanํ. Ko kinautolu ‘oku nau ‘uluaki ongo’i ‘ae ‘ofa kihe manava fo’ou na’e toki fanau’ํ moe totonu ke malu’i ia ke mo’ui hake. Koe fo’i tafa’aki mahu’inga ia ‘oku pulia meihe Tu’i ko enํ.

Kohai ia ‘e ta’etui kihe lau ‘oku ou fai atu? Na’a mou sio kihe hā’elea ‘ehe Pilinisesi Pul้ ‘a Panga Si’i lolotonga ‘ae tuku ngāue? Na’a mou fanongo kihe ‘ene folofola? Na’แ ne pehē na’แ ne fakahā kihe Palēmiแ moe kau Minisitā ‘oe Fakataha Tokonํ, ka ‘osi leva ‘ae ‘ū fakakaukau leleํ (pea ne tuhu ki hono langํ), pea tau ngāue’aki leva ‘ae me’a koe้ (pea tuhu ki hono maf๚)! ‘Oku mou vakai kihe manava’ofa ‘a fefin้ – ‘a fa’ē? Pea ne taki hifo ‘ae fu’u kau Minisitaแ kenau me’a lalo ‘ihe pelepelแ ki Panga Si’i? Koe fotu ia ‘a fa’e้! Koe fotu ia ‘a manava’ofแ!

‘Oku ‘iai ‘ae tui na’e mei lelei ange ‘ae fakahoko fatongia ‘a Tupou V kapau na’e ‘iai hano mali ke tu’u mei hono tu’แ. Pea ke ‘iai foki mo ha’ane fānau. He ‘e tokoni ia ke to’o atu ‘ae me’a ‘oku tau ui koe “manava’i pa’a.”

Ko ‘ene ta’emalํ kuo tu’u lavea-ngofua ai ia kihe fakakaungātamaikํ moe mo’ui fakamateli้. Na’e toki pavaki mai ‘ae ongoongo ‘ihe Kele’ ‘o pehē ‘oku ‘iai ‘ae lau ‘ihe Siasi Uesilianแ ke to’o ‘ae lakanga fakanofo ‘oe Palesitenํ meihe Tu’ํ he ‘oku lahi ‘ene ma’u uain้ moe kava mālohํ.

Koe konga pē ia ‘ae ola ‘ene ta’emalํ. ‘Oku hanga atu leva ‘ae ngaahi fale’i moe fakavilivili ‘ae ngaahi kaungāme’a ‘ae Tu’‘o fepaleaki ‘ae Tu’ํ ta’e ‘iai ha taha ofi ‘aupito (immediate) kene tokoni ke toe sivi’i mo toe siofi ‘ae ngaahi lau ko enํ na’a kovi kihe Tu’ํ. Koe me’a ‘e hoko aํ koe fale’i pe ‘ae kau fale’ํ ke ma’u ai ha’anau lelei fakafo’ituitui hangē koia kuo tukuaki’i kihe ongo tautehina Manilalแ. Koe ni’ihi ia ‘oku toitoi ‘ihe tu’a ‘oe Tu’ํ.

Makehe meihe ngaahi me’แ ni ‘oku kamata ke ‘asi mai ‘ae ngaahi ‘ulungaanga faikehe ia mei hotau Tu’ํ. Hangē koe ha’u ‘ae kakaํ kihe mali ‘a Kiu mo Fane Tupou Vava’u Tu’ivakano๓ mo honau ngaahi hoแ kae hā’ele atu ‘ae Tu’ํ ia mo ‘ene ki’i kulī. ‘Oku fu’u fo’ou ia ki hotau kakaํ he ‘oku hōhoa tamaki ia moe Tu’i na’e toki halแ, Tupou IV. Na’a tau sio ‘anefē na’e fua holo ‘e Tupou IV ha’ane kulī lolotonga ha kātoanga pehē? Pea ‘ave ‘ehe Sōtiแ ‘ae kulī ‘a Tupou V pea muimui atu ia ke fakafoki mai ‘o pehē ‘ehe kau Polisํ ko ‘ene liuakํ ia pea nau ifi ‘enautolu ‘ae fasi fakafonuแ. ‘Oku tau anga ‘ia Tupou IV ‘ae mahino ‘ae taimi ‘e liuaki aํ. Pea neongo hono tukuaki’ํ ka na’แ ne lava ‘o fakaafe’i ‘ae faka’apa’apa ‘ae ni’ihi koe’uhํ ko hono natulแ.

Kapau tetau pehē na’e ta’efie mali ‘ae Tu’ํ koe’uhํ na’e ‘ikai ke tui ia kihe ‘etau founga fakatonga koe mali fāmili ‘ae Fale ‘oe Tu’ํ, hangē nai koe mali ‘ae Pilinisi Kalauni ‘oe ‘aho nํ mo Nanasํ he koe mali fāmili ‘aupito ia. Kapau koia pea koe taimi totonu eni ke fakalelei’i ai ‘ehe Tu’‘ae lao koiแ ke tapu ‘ae mali fāmili ‘ae Fale ‘oe Tu’ํ. He koe tu’utu’uni ia ‘ae Konisitūton้ ke tatau pe ‘ae la๓ kihe kakai kotoa ‘o Tonga kae ‘ikai ke kehe kihe hou’eikํ pea kehe kihe kakaํ. Kapau na’a koha mali fāmili ia ‘aha kakai tu’a kuo nau ‘osi tu’u ‘ihe puhแ ‘o fakamatala.

Kapau aipē ‘e ‘ikai fakatonutonu ‘ae la๓ ia pea ‘e pehē leva ‘ehe kakaํ, “‘Oō tā ‘oku ‘ikai koe ‘uhingแ ia.” Pea ‘e hoko atu leva ‘enau fifilํ ka koe toe hā koā na’e ‘ikai mali ai? Kapau te tau pehē koe me’a pē ia ‘ae Tu’ํ. ‘Io, ka koe’uhํ ko ‘ene ma’u ‘ae mafai fakaleveleva ke faitu’utu’uni ki Tonga kotoแ ‘oku ‘iai ‘ae hoha’a ki hono ‘ātakaํ he koe ‘ātakai ia tene tohoaki’i mo fakafōtunga ‘ene faitu’utu’uni ‘e faํ – ‘o tafe atu kihe lotofale kotoa ‘o uesia ai ‘ae kakaํ.

‘Oku lolotonga tukuaki’i ‘ae Tu’ํ kihe lahi ‘ene fakatamaiki moe kakai pisinisํ ‘o ‘ikai ha’ane tokanga ‘e taha pe ‘e uesia fēfē ai ‘ae fonuแ. Koe poinํ ia. Pea kapau na’e mali mahalo na’e fuoloa hano pakepake’i mai ‘e hono malํ ‘ae fu’u kau fale’i hala mo siokitแ ‘ihe fa’a ō atu ‘o fale’i hala hono hoแ. Koe poinํ ia. Ko ‘ene nofo tokotahแ ‘oku toki tu’u ‘atā ia ai kihe ‘oho ta’etuku hono kaungāme’a fakapisinisํ ‘o vele’i mo vili’i ia kihe ngaahi me’a fakapisinisi ‘ihe fonuแ ‘o lahi ai hono tukuaki’ํ. Koe poinํ ia.

Pea kapau koe fili pe ia ‘ae Tu’ํ ke ‘oua ‘e mali pea toe fili pē ia ke fakakaungā tangata kihe kau pisinisi ko enํ pea ‘e foki ‘ae tukuaki’ํ kiai mo ‘ene fili ‘oku faํ. Koe’uhํ ‘oku hanga ‘ehe ‘ene fili fakafo’ituituํ ‘o uesia ‘ae kakaํ. He koe tangata kotoapē ‘oku ‘iai ‘ene fiema’u fakafo’ituitui ke fakakakato. Ka koe lolotonga ‘ene ma’u ‘ae fu’u mafai fakalūkufua lahi pehē hono lakanga koe Tu’i, ‘e tu’u lavea ngofua ‘ae mafai koiแ ki hono pa’usi’i kihe lelei ‘ae tokosi’ํ kae iku kavahia ai ‘ae tokolahํ.

Na’a tau toki fakamanatua foki ‘ae Sāpate Tamaํ pea ‘oku hangē ‘oku fakatutแ ‘ae ‘ikai ke lava ‘o lau fakalelei ‘ae ouau koiแ ki hotau Tu’ํ. Na’e toki ‘osi atu moe Sāpate fa’e้ ‘oku ‘ikai ha taha ia ke fa’ē ki ha’ane fānau. Pea ‘oku hā ia ‘oku ‘ikai nōmolo ‘ae ‘ātakai fakafāmili ‘oe Tu’ํ. Koe fāmilํ ‘oku hangē ngaahi va’a poupo๚. Pea koe lahiange ‘ae ngafa ‘oku hili maํ koe lahiange ia ‘ae poupou ‘e taau kete ma’u mei hoto fāmilํ. Pea te tau pehē leva “Koe Fale ‘o Ha’a Moheof๓ ‘oku nau fai hotau ‘Unuaki’ํ.” Sai, koehā leva ha lea te tau fai kia Tupou V mo hono kaungātangata ‘oku nau fale’i mo tataki iแ. Manatu ‘oku ‘ikai koha kakai eni na’e fili ‘ehe kakai ‘o Tongแ kenau fale’i ‘a Tupou V. Koe ngaahi kaungāme’a pe ia ‘o Tupou V. Te tau pehē nai, “Ko Tupou V mo hono kaungā tangatแ ‘oku nau ‘Unuaki ‘a Tonga?”

Tuku ‘ae ‘itแ kae fakakaukau kihe poinํ moe ngaahi mo’oni’i me’a ‘oku tuhu’i at๚.

mei he Kele'a

Dataline Systems

"The  Computer Doctor"

Call:  27-773

 

New Millennium

Motors

"Drive in Class & Style"

@ Hofoa or Ha'ateiho

Call:  Lesieli Namoa

Tel:  (676)22-691

Tonga*Star* & Kele'a Letters

Ki he 'Ikale Tahi - Rev. Tu'itupou Kaea, Pomona, USA

'Oku ta'efakalao hono ta'ofi e lea 'a e kau fakafofonga - Siaosi T. Makaafi (Salt Lake City, Utah)

Kuo polo'uto e faihala, hikisia mo e fieme'a he kau taki Tonga - Ma'upale

Tuku e fakakauleka Kalafi mo e Taimi - David Kolo

Tongasat mo e tu'unga satelaite 'a e pule'anga - David Tapiaka (NZ)

Nusinusi e lelei fakalukufua - Matava'inga

Tuli Palemia mei he A3Z - Sio TV

Palemia ma'ulalo taha 'a Tonga - Kau inu kava

Sione Taumoepeau mo e kau te'epato - Matu'a Tauhifanaua

Lahi loi Taimi 'o Tonga - Temo Mo'oni

Fale e Tu'i mo e laui miliona 'a e fonua - Kainanga e fonua

Poupou ki he Poate 'Akapulu - Fe'ao & Lotu Vunipola (Bristol, UK)

PM's delay tactic is selfish, foolish... - Paul (Nuku'alofa)

'Ai ha me'afua kasa fo'ou - Ta'efiemalie

To'o Tupou V mei he 'ulu Siasi SUTT - Faifekau mateaki SUTT

Manilala mo e Maliuana - Tala kei Kapa